Arhiv tekstova

Nakon završenog prirodno-matematičkog fakulteta, na odsjeku za biologiju, 1991. godine Suzana Dulić se zaposlila u Zavodu za javno zdravlje, kao biologinja u hidrobiološkom laboratoriju. Godine 2000. postavljena je za šeficu laboratorija, i bavila se hidrobiološkim ispitivanjima i ocjenom kvalitete površinskih voda. Poslijediplomski studij inženjerstva za zaštitu životnog okoliša, smjer zaštita voda, završila je 2002. godine u Centru za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije i istraživanja pri Sveučilištu u Novom Sadu, te stekla zvanje magistre inženjerstva za zaštitu životnog okoliša. Od 2005. radi na mjestu voditeljice Odjela za zaštitu životnog okoliša, a nedavno je postala članicom Općinskog vijeća u Subotici.

Kada ste preuzeli dužnost članice Općinskog vijeća zadužene za zdravstvo i zaštitu životnog okoliša?

Na mjesto članice Općinskog vijeća postavljena sam 1. prosinca 2007. godine. Nakon neopozive ostavke prethodnog člana Vijeća zaduženog za zdravstvo i zaštitu životnog okoliša, meni je, kao stručnjakinji zaposlenoj u zdravstvenoj ustanovi koja se godinama bavi ekologijom, ponuđeno da vodim ovaj resor, što sam i prihvatila.

Što obuhvaća Vaš sektor angažmana u radu lokalne samouprave?

Ukratko, uloga člana Vijeća je usklađivanje ostvarivanja funkcija predsjednika Općine i Skupštine Općine i obavljanje nadzorne funkcije rada općinske uprave. 

Praktički, to znači da je moja uloga osigurati neophodna sredstva za resore zdravstva i zaštite životnog okoliša iz proračuna općine prilikom formiranja proračuna, kao i nadzor i kontrola utroška tih sredstava. Sudjelujem u donošenju planova razvoja, aktivnostima, pomažem u njihovoj realizaciji. Moja uloga kao članice Vijeća je konzultacija s predsjednikom Općine pri donošenju odluka iz oblasti zdravstva i ekologije, pri čemu i ja, naravno ukoliko je potrebno, tražim pomoć od stručnjaka. U oblasti zaštite životnog okoliša sudjelujem i vodim ekološke akcije, koje se odvijaju sredstvima općine ili drugim sredstvima različitih fondova. Skrbim o ostvarenju programa kojim su planirani prihodi i namjena sredstava. 

U kojoj su mjeri kompatibilni resori zdravstva i zaštite životnog okoliša?

Oblasti zdravstva i životnog okoliša potpuno su različite. Resor ekologije i zaštite životnog okoliša prilikom formiranja sljedećeg Općinskog vijeća svakako bi se morao transformirati. Zdravstvo i resor socijalnih pitanja su logičan spoj, dok ekologija mora biti samostalan resor. 

Subotička općina ima evidentan, dugogodišnji problem glede pošumljenosti. Koje će konkretne akcije biti poduzete u povećanju pošumljenosti u bližoj budućnosti?

U oblasti ekologije postoje prioritetne akcije koje se realiziraju, i za koje se nadamo da će biti višegodišnjeg karaktera. Naime, stanje pošumljenosti teritorija Vojvodine je svega šest posto, u subotičkoj općini 2 posto, dok europski standardi predviđaju 15 posto teritorija pod šumskim zasadima. Prostorni plan Republike Srbije kao apsolutni prioritet stavlja pošumljavanje na prostoru Pokrajine, budući da je Vojvodina najmanje pošumljena regija Europe. Po planskim dokumentima u Vojvodini se zbog ovakve situacije predviđaju akcije dugoročnog karaktera podizanja novih šuma i različitih oblika zaštitnog zelenila na površini od 94.000 hektara, što bi dovelo do podizanja pošumljenosti na prihvatljivu razinu. Za podizanje vjetrozaštitnih pojaseva na teritoriju Općine Subotica od Fonda za kapitalna ulaganja izdvojeno je ukupno 32 milijuna dinara. Sadnja vjetrozaštitnog pojasa u subotičkoj općini započela je u studenom 2007. godine kod Starog Žednika sredstvima općine, akciju provodi Goranski rasadnik. Projektom na osnovi kojeg se obavlja podizanje vjetrozaštitnih pojaseva obuhvaćena je površina od preko 4000 hektara, što znači da su određene parcele na kojima se sadnja može vršiti preko 10 godina.

Ovi vjetrozaštitni pojasevi imati će izuzetan značaj u budućnosti u smislu sprečavanja eolske erozije, smanjenja brzine i štetnog djelovanja vjetrova, smanjenja insolacije i isparavanja, proizvodnje kisika, pročišćavanja zraka od prašine, čađi i suspendiranih čestica, povećanja prinosa, zaštitu divljači i ostalog životinjskog svijeta. 

Osim ove akcije, u tijeku je akcija »Milijun stabala za Srbiju«, pod pokroviteljstvom Ministarstva za zaštitu životnog okoliša, a akcijom rukovodi Institut za nizijsko šumarstvo iz Novog Sada, koji će osigurati sadnice i vršiti nadzor. Radove ćemo povjeriti JKP-u »Čistoća i zelenilo«, a sada smo u fazi pribavljanja potrebne dokumentacije za odabrane lokacije. Institut je odredio karakter prioritetnih lokacija te smo na osnovu toga odabrali da to bude pojas oko gradskog deponija, čime bi se izvršila i jedna faza sanacije deponija, kao i pojas pokraj dvaju visoko frekventnih putova - palićkog i kelebijskog.  

Što je još u planirano tijekom ove godine u oblasti ekologije?

Planiramo provedbu aktivnosti u skladu s programom za zaštitu i unapređenje životnog okoliša, kao i niz drugih akcija. Sa Zavodom za urbanizam započeli smo rad na Integralnom programu zaštite vodnih ekosustava, čime planiramo definirati status i promjene kvalitete površinskih voda ovog slivnog područja. Obuhvaćena će biti jezera Palić i Ludaš,  kanal Palić-Ludaš, kao i potok Kireš. Cilj nam je stvaranje osnove za odlučivanje o aktivnostima poboljšanja kvalitete površinskih voda ovog područja. Na temelju ovog projekta planiramo aplicirati za domaća i strana sredstva, koja bi nam pomogla u obnovi ovih degradiranih vodnih ekosustava.

Planiramo posjete svim mjesnim zajednicama, upoznavanje s ekološkim problemima na lokalnoj razini, i u okviru proračunskih mogućnosti rješavanje ovih problema. Očekuje nas sanacija našeg gradskog deponija, dio sredstava je osiguran od strane republičkog Fonda za ekologiju, a radove će obavljati JKP »Čistoća i zelenilo«. Planira se započinjanje izrade katastra zagađivača, prije svega otpadnih voda u našoj općini. Lokalni ekološki akcijski plan (LEAP) urađen 2002. godine, koji predstavlja jasno definiranje akcije za rješavanje najvažnijih  ekoloških problema životnog okoliša ove godine planiramo revidirati, osuvremeniti i dopuniti. Ove godine poboljšat ćemo i informiranje građana o stanju i kvaliteti životne sredine...

Kako biste ocijenili razvijanje ekološke svijesti kao iznimno važnog segmenta kvalitetnijeg razvoja društva i sredine u kojoj se živi?

Ekološke akcije su brojne, naravno da bi ih trebalo biti još više. U našem je gradu, u odnosu na ostali dio Srbije, ekološka svijest razvijena. Ali to nije dovoljno, uvijek se mora težiti višim standardima. Svaki građanin dopušta si komentirati i kritizirati što se nije uradilo na razini grada, dok sam poduzima malo, a najčešće ništa. Mala materijalna ulaganja s minimumom rada mogu značajno pridonijeti kvaliteti života u našem neposrednom okruženju, poput, recimo:

-Sadnja žive ograde i drveća u dvorištima smanjit će brzinu vjetra, zadržat će prašinu, čađ i suspendirane čestice, uljepšat će okoliš i doprinijeti proizvodnji kisika.  

- Redovito uklanjanje i košenje ambrozije u dvorištu i ispred kuće u kojoj živite pridonijet će smanjenju alergenih polenovih zrna u zraku, na čemu će vam biti zahvalan sve veći broj naših alergičnih sugrađana.

- Ne bacati smeće na mjesta koja nisu za to previđena, ne ružiti grad i ne oduzimati djeci prostor za igru.

- Ne bacati praznu ambalažu od sokova i »grickalica« vašeg djeteta kada napuštate igralište – sutra se vaše dijete može porezati ili stavljati u usta te prljave stvari... 

Na koji način će se obavljati potrebna »ekološka« edukacija u subotičkoj općini?

U sredstvima za zaštitu i unapređenje zaštite životnog okoliša za 2008. godinu, kao i do sada, našla su se i sredstva za poticanje obrazovnih aktivnosti i jačanje svijesti o potrebi zaštite životnog okoliša. U cilju podizanja razine ekološkog obrazovanja i popularizacije zaštite životnog okoliša, planira se organiziranje i sudjelovanje na predavanjima, seminarima, tribinama, skupovima unapređenja životnog okoliša. Za razliku od prethodnih godina, s ciljem da educiramo što veći broj osoba, planiramo edukaciju nastavnog kadra u osnovnim i srednjim školama, koji će svoje znanje prenijeti velikom broju djece, koja će nadamo se, zatim educirati svoje roditelje. 

Jer, budućnost bi trebala i morala biti zdrava i zelena...

g